Cindrof
| Nadmorska višina: | 176 m |
| Površina: | 2.306 ha |
| Stanovniki: | 2.959 |
| Udio Hrvatov: | 45 % |
| Website: |
Povijest
Cindrof je po prvi put spomenut u pisanom dokumentu 1254. ljeta, ali nes današnjim imenom, nego kot PEREŠNJE. Jur dugo stručnjaki s velikimi poteškoćami pokušavaju protumačiti obadvoja imena. S današnjega gledišća je jezična veza med nimškim nazivom "Siegendorf", ugarskim "Cinfalva" i hrvatskim "Cindrof" dost markantna. Povijesno gledano dokazuju prilični nalazi iz ovoga naseljenoga područja, na priliku iz mladje kamene dobe (5000-2000 ljet pred Kristušem), iz brončane dobe (2000-1200 ljet pred Kristušem) i iz rimske dobe (0-400 ljet pred Kristušem) rani interes za naseljavanjem. Spomenut ćemo tumule u Šušnju iz kasne brončane dobe (oko 1200ljet pred Kristušem).
Naseljenje Hrvatov
Med 1529. i 1532. ljetom su turski napadi bili uzrok, da su se ljudi počeli seliti iz ove okolice. Zatim su se vlastelini trudili, da nanovič naselu prazna imanja. Pokidob da im se nije ugodalo iz tradicionalnoga doseljeničkoga područja u zapadu naseliti stanovničtvo, su si pozvali Hrvate. Ti kolonisti su dohadjali iz zapadnohrvatsko-dalmatinskoga područja i su govorili, odnosno govoru i dandanas "čakavski" dijalekat.
Denas
Cindrof u Gradišću leži na nadmorskoj višini od 174 metrov. Selo je samo jedan kilometar udaljeno od savezne ceste 332, petnaest kilometrov od Niuzaljskoga jezera, najvećega štepskoga jezera sridnje Europe, osam kilometrov od Željezna i pet kilometrov od ugarske granice (od Šoprona). Ono leži na južnoistočnom rubu nizine Vulke i je turističko mjesto Regije Niuzaljsko jezero. Zbog svoje osebujno blage klime i natprosječno visokoga broja sunčanih dani je Cindrof za mnogo koga putnika obljubljena destinacija.
Po odlično markirani pišački puti se prik vinogradskih površin, lozov i krajin, ke su spodobne pusti, more dojti do područjev, ka su pod zaštitom prirode. Med timi mjesti je i muzej na otvorenom (s tumuli iz kasne brončane dobe).
Download: Brošira