Klimpuh
| Nadmorska višina: | 231 m |
| Površina: | 482 ha |
| Stanovniki: | 1.337 |
| Udio Hrvatov: | 82 % |
| Website: |
Povijest
Iz "Povelje Briga sv. Martina" iz 1153. ljeta proizlazi, da je gospodarstvo "Jac" identično s Klimpuhom, a naziv Jak bi mogao biti starougarsko ime za Klimpuh. 1276. ljeta je Klimpuh po prvi put spomenut u povelji kot "possessio wlgariter Chlingenpach". U toj povelji je govora o naprikdavanju gospodarstva Klimpuh skupa s imanjem opatiji Kloštar. Pismena potvrda ovoga darivanja datira iz 1277. ljeta.
Klimpuški misal
Takozvani "Klimpuški rukopisni fragmenat", poznat i pod imenom "Klimpuški misal" (mašna knjiga tiskana 1501. ljeta), na zadnjoj strani sadržava fragmentarne rukom pisane bilješke, najstarji poznati pisani spomenik Gradišćanskih Hrvatov. Rukopisni fragmenat je dijelom pisan glagoljicom, najstarjim slavskim pismom.
Preriz
Pravi historijski dogodjaj je općina Klimpuh doživila 27. junija 1989. ljeta, kad je na granici Klimpuh-Šopron medijski adekvatno prerizan Željezni zastor (bodljikava žica) u nazočnosti ministrov za vanjske posle Ugarske i Austrije kot i mnogih drugih visokih reprezentantov Ugarske i Austrije.
Download: Brošira