Trajstof
| Nadmorska višina: | 151 m |
| Površina: | 1.544 ha |
| Stanovniki: | 1.908 |
| Udio Hrvatov: | 44 % |
| Website: |
Povijest
Nije jasno, je li se dobro DRUC-a, ko je spomenuto u jednoj povelji iz 1153., odnaša na staro ime Trajštofa DOROG. Povjesničari Gradišćanskoga zemaljskoga arhiva favoriziraju ljeto 1307. Toga ljeta se u jednom dokumentu pojavlja ime DURUG, ko prez dvojbe odgovara staromu imenu Trajštofa. U prvoj polovici 14. stoljeća je Trajštof u posjedu plemićke obitelji Gutkeled. Koncem 15. stoljeća je za vrime vladavine ugarskih Korvinov Janosa Hunyadija i njegovoga sina kralja Matijaša Korvina nastala gospošćina Željezno. Polag urbara dolnjoaustrijanske dvorske komore iz 1500. su dijeli Trajštofa slišili gospošćini Željezno. To su bile 24 željezanske lenske obitelji s 21 podanikom i trimi malini kot i šestimi napušćenimi seli. Polovica Trajštofa je ostala u posjedu grofovine Fortnava.
Naseljenje Hrvatov
U ljetu 1527. su u Trajštofu zapisani dva Hrvati. Pri pojačanom naseljavanju Hrvatov u grofovini Fortnava i gospošćini Željezno su važnu ulogu imali zalogodršci Jakob von der Dürr i Moritz von Fürst. Polag urbara iz 1569. u podiljenom selu živi 45 željezanskih kmetskih obitelji, med njimi 36 hrvatskih; 36 fortnavskih obitelji je izgleda najvećim dijelom bilo hrvatskoga porijekla. 11 ljet kašnje u Trajštofu zvećega živu hrvatske obitelji. Od ukupno 95 familijov su 73 hrvatske. Tim je Trajštof bila hrvatska općina.
Vulka
Vulka je jedan od dvih najvažanijih potokov sjevernoga Gradišća. Poriječje Vulke - to su uglavnom Matrštofska i Željezanska kotlina - ima veličinu od oko 400 km², a ukupna dužina Vulke iznaša oko 38 kilometrov. Geološkirelativno male doline sjevernoga Gradišća, kade je malo padalin, na sjeveru graniču s Lajtanskim brigovljem, na jugozapadu s Rozalijom, a na jugu s Brennbergom. Krajina je pretežno brižuljasta s većimi loznimi površinami i travnjaki; značajno je ovde poljodjelstvo.
Pašišće
Kad se je urbarijalno društvo utemeljilo, su trajštofski urbarijalisti imali dvi velike paše: Pašišće i Napolje. Do 1938. ljeta se je na Pašišću paslo. Dva pastiri su blago po Gonika gonili na pašu. Od 1938. ljeta se već nije smilo pasti, ar je nimška vojska počela graditi letilišće. Nekoliko ljet po boju su Pašišće opet koristili kot pašu, a od početka 60-ih ljet i kot športsko letilišće i letilišće za jedrilice. Pokidob da se je u 70-i ljeti sve manje blaga držalo, se odonda već nije paslo. Denas je trajštofsko Pašišće cilj za športske aktivitete i šetače. Puti oko daleke ravnice su idealni za bižanje, Nordic Walking i biciklanje. Areal u veličini od oko100 hektari je u vlasničtvu urbarijalne općine, odnosno političke općine Trajštof.
Papin pohod
24. junija 1988. je naša domaća općina doživila zaistinu povijesan dan. Prilično ljeto dan pred padom željeznoga zastora je papa Ivan Pavao II. na području bivšega trajštofskoga letilišća pred oko 100.000 vjernikov svečevao sv. mašu. Sve gradišćanske narodne grupe, ali i brojni katoličani iz susjednoga inozemstva, pred svim iz Ugarske i Slovačke, su bili u Trajštofu zastupani. U svojem govoru je papa posebno naglašavao ulogu Austrije kod "mosta" med zapadom i istokom.
Trajštofska loza
1743. ljeta je knez Pavao II. Anton Esterházy odlučio, da će u trajštofskoj lozi izgraditi vrt za gajenje fazonov. Trajštofsku lozu je sa svojimi prijatelji i gosti kanio koristiti za lov. Po urbarijalnoj pogodbi 1864. ljeta su Trajštofci kupili lozu, zid i lovački stan sa zdencom za svotu od 10.000 dukatov. Trajštofski dio loze denas postoji od 1708 parcelov. Cijela površina u veličini od 150 ha je u vlasničtvu 145 privatnih peršon, općine Trajštof, rimsko-katoličanske fare i urbarijalne općine. U lozi rastu turski (75%) i kitnjasti hrasti (15%), akacije (robinije) (10%), jasike, breze, javori i lipe. U trajštofskoj lozi se u prvom redu siće drivo za kurenje, a loza sama je životni prostor za divlje živine.
Download: Brošira